Šta sve WhatsApp zna o vama?

Zašto je važno kako čuvate podatke? Izgubljena lozinka zaključala Bitcoin bogatstvo

Bitcoin groznica trese cijelu zemlju, a vrijednost ove najpoznatije svjetske kriptovalute vrtoglavo raste. Naime, vrijednost btc-a je porasla za čak 700 odsto, od kada je pandemija prvi put proglašena u martu 2020. Novi rekord zabilježen je prošle sedmice kada je vrijednost poskočila za 14 odsto nakon što je kompanija Tesla uložila 1,5 milijardi dolara u kupovinu Bitcoina. 

Zlatni Bitcoin logo na kovanici

Ilustracija: Pixabay

Iako niko ne zna koliko će vrijediti sjutra ili za mjesec dana svi žele da ulože i da se obogate na brzinu.

Ali, šta se dešava kada bogatstvo zarađeno na btc-u ne možete da iskoristite jer ste zaboravili lozinku za svoj digitalni novčanik?

Stefanu Thomasu, njemačkom programeru koji živi u San Francisku, preostala su dva pokušaja da otkrije lozinku koja od ove sedmice vrijedi skoro 350 miliona dolara. Naime, lozinka bi mu omogućila da otključa hard drajv, poznatiji kao IronKey (ili privatni „ključ“) za otključavanje digitalnog novčanika u kojem se nalaze Thomasova 7.002 Bitcoina.

Muškarac u sakou gleda u sto sa rukom na čelu

Foto: Andrea Piacquadio, Pexels

Problem je u tome što je Thomas prije nekoliko godina izgubio papir na kojem je zapisao lozinku za svoj IronKey, koji korisnicima daje 10 pokušaja da unesu tačnu kombinaciju prije nego što zauvijek zaključa sadržaj koji se nalazi u njemu. Od tada je Thomas je isprobao osam svojih najčešće korištenih šifri – bezuspješno.

“Samo bih legao u krevet i razmišljao o tome”, rekao je Thomas za New York Times. “Tada bih otišao do računara s nekom novom strategijom, ali kada ni to ne bi uspjelo opet bih bio očajan.”

Bitcoin: Vaša vlastita banka

Do svog bogatstva došao je 2011. godine, dok je živio u Švicajcarskoj, tako što mu je rani fanatik ove kriptovalute poklonio 7.002 bitcoina kao nagradu za izradu animiranog videa “Šta je Bitcoin?”, koji je tada mnoge ljude upoznao s ovom tehnologijom. Iste te godine je izgubio “ključ” od digitalnog novčanika u kojem se nalazio Bitcoin. Od tada, budući da je vrijednost kriptovalute skočila i pala a on nije mogao doći do novca, Thomas “baca u vodu” ideju da ljudi trebaju biti sami svoje banke i držati svoj novac. Za New York Times je rekao:

“Cijela ova ideja da budete vlastita banka… – dopustite mi da to kažem ovako: izrađujete li sami cipele? Razlog zašto imamo banke je taj što se ne želimo baviti svim onim stvarima koje banke rade.”

I drugi “ljubitelji”  Bitcoina osjetili su ove poteškoće ideje da budu vlastita banka.  Mnogi od učesnika najvećih razmjena bitcoina tokom godina – uključujući i nekada poznatu razmjenu Mt. Gox – izgubili su “privatne ključeve” ili su im ukradeni i na taj način ostali su bez vrijednih Bitcoina.

Što se tiče Thomasove izgubljene lozinke i nemogućnosti da pristupi svom Bitcoin bogatstvu- on je odlučio da za sada ostavi IronKey u siguran objekt – neće reći gdje – u slučaju da kriptografi dođu do novih načina probijanja složenih lozinki. Ako ga drži daleko, pomaže mu da ne razmišlja o svemu što ga je snašlo, rekao je.

“Došao sam do tačke kada sam sebi rekao: Neka to ostane u prošlosti, barem zbog mog mentalnog zdravlja “, prenosi New York Times.

Tesla kupila Bitcoine vrijedne 1,5 milijardi dolara

Prošle sedmice kompanija Tesla je kupila Bitcoine u vrijednosti od 1,5 milijardi dolara. I ne samo to- uskoro će, kako je najavljeno, prihvatati ovu kriptovalutu kao oblik plaćanja.

Crveno Tesla auto na cesti

Foto: Pixabay

Osnivač kompanije Elon Musk je i ranije isticao da će Bitcoin tek biti široko prihvaćen. A kada on tako kaže- treba ga poslušati s obzirom na to da je trenutno najbogatiji čovjek na svijetu zahvaljujući meteorskom rastu Tesle na berzi.

Turbulentna putanja Bitcoina

 

Bitcoin ilustracija

Bitcoin ilustracija: Pixabay

Poslije ulaganja kompanije Tesla u Bitcoin cijena mu je porasla na preko 43.000 američkih dolara. To je nova rekordna vrijednost kriptovalute. Bitcoin je stalno mijenjao putanju od kada je debitovao na Volstritu u decembru 2017. i ubrzo dostigao vrijednost od 19.300 dolara.  Međutim, ubrzo se i sunovratio 2018. godine (za svoju desetogodišnjicu postojanja) na 4.000 dolara. U poslijednje vrijeme bilježi sve bolje rezultate a do najnovijeg dramatičnog skoka od oktobra 2020, Bitcoin je fluktuirao između 5.000 i 10.000 dolara.

Kompanija Tesla je prošlog ponedjeljka predstavila novu strategiju u prijavi američkoj Komisiji za hartije od vrijednosti.  U njoj se navodi da bi u budućnosti mogle da rastu Tesline investicije u digitalne valute i drugu “alternativnu rezervnu imovinu”.

Iako su u poslednje dvije godine kompanije počele da prihvataju tehnologiju sa digitalnom valutama, koncept poznat kao “blockchain”, stvarna upotreba Bitcoina u osnovi se nije promijenila- i dalje je u velikoj mjeri koriste samo oni koji nemaju povjerenja u bankarski sistem, kriminalci koji žele da peru novac, i oni koji na ovaj način stvaraju zalihe. Mnogi su se rapidno obogatili tako što su uložili u Bitcoin i priče o njihovim uspjesima su obišle svijet. Ali, nedavno se pričalo i o onima koji su prošli sa manje uspjeha, poput Stefana Thomasa koji je zaboravio lozinku koja otključava 350 miliona dolara vrijedne Bitcoine.

Nova era plaćanja

Muškarac u odjelu koji drži Bitcoin natpis

Foto: Pixabay

Da li će ovaj korak koji je napravila Tesla značiti da kriptovalute ulaze na velika vrata u svijet finansija? Stručnjaci nagoveštavaju da je vjerovatno tako.

Zato je recimo, nakon što je Tesla kupila Bitcoine, primjećen osjetan porast u kineskim kompanijama koje proizvode tehnologiju za digitalna plaćanja.

Nova era plaćanja nije na pomolu – ona je već je stigla. Dakle, stvari bi mogle znatno da se promijene ako velike kompanije budu slijedile Teslu i ako počnu prihvatati digitalnu valutu.

 

 

 

 

VPN mreža-čemu služi i zašto se koristi!

VPN mreža ili „privatna mreža“, kako je neki nazivaju, predstavlja jedno od rješenja kako da povećate ličnu sigurnost i anonimnost na internetu. U vremenu kada je posao od kuće sve češća pojava, ne možemo a da se ne zapitamo koliko je komunikacija sa udaljenim uređajem kojeg koristite sigurna i  pouzdana, te koliko je otporna na „prisluškivanje“. U daljem tekstu saznajte više o mogućnostima koje Vam pruža VPN mreža.

Šta je to VPN?

Prema Wikipediji,VPN (engl. Virtual Private Network — Virtuelna privatna mreža) je privatna komunikaciona mreža koja se koristi za komunikaciju u okviru javne mreže. Transport VPN paketa podataka odvija se preko javne mreže (npr. Internet) korišćenjem standardnih komunikacionih protokola.

Prostim rječnikom – VPN mrežu možemo posmatrati kao jednu vrstu tunela koja se kreira u već postojećoj mreži, tj. virtuelno se kreira prostor koji je obložen kriptovanim zidovima. Unutar tog tunela odvija se mrežni saobraćaj dok je pristup tom tunelu dozvoljen samo određenim osobama (npr. zaposlenima jedne firme).

Zamislite situaciju u kojoj ste počeli radove na velikom projektu i potrebna Vam je pomoć jednog ili više kolega koji se trenutno nalaze na drugom mjestu, u drugoj državi ili čak na drugom kontinentu. Sama komunikacija preko mailova bi bila spora, a potrebno je da se nalazite u lokalnoj mreži radi funkcionisanja nekih aplikacija. Najbolji način za to je da konfigurišete VPN pristup svojoj mreži tako da se kolega/kolege putem VPN-a spoje na Vašu “privatnu mrežu”. Na ovaj način dobijate osjećaj kao da su spojeni u lokalnu mrežu i funkcionišu kao da se nalaze u kancelariji pored Vas. Drugim riječima, VPN omogućava da dobijete osjećaj funkcionisanja kao u lokalnoj mreži iako ste spojeni samo na internet na potpuno različitim lokacijama.

Kako funkcioniše VPN?

Virtuelna privatna mreža omogućava korisnicima da razmenjuju podatke vezom koja je emulirana kao direktna veza (point-to-point link – PPP) između klijenta i servera. PPP emulacija dobija se enkapsulacijom (dodavanje slojeva) podataka zaglavljem. To zaglavlje omogućava rutiranje kroz javnu mrežu do odredišta koje je dio privatne mreže. Podaci su šifrovani i paketi koji su presretnuti u okviru javne ili dijeljene mreže ne mogu se pročitati bez ključa za dešifrovanje. Infrastruktura javne mreže je nebitna jer korisnik logički vidi samo svoj privatni link, odnosno nalazi se logički u lokalnoj mreži, iako je od drugih korisnika razdvojen javnom mrežom.

Princip VPN-a uvodi još jedan pojam, a to je pojam tunelovanja. Tunelovanje je sastavni dio VPN mreža i predstavlja prenos paketa podataka namijenjenih privatnoj mreži preko javne mreže. Ruteri javne mreže nisu svjesni da prenose pakete koji pripadaju privatnoj mreži i VPN pakete tretiraju kao normalni saobraćaj.

Tunel, kako smo već rekli, predstavlja logičku putanju paketa kojom se on rutira preko mreže. Enkapsulirani podaci su rutirani transportnom mrežom sa jednog kraja tunela na drugi. Pojam tunel uvodi se jer su podaci koju putuju tunelom razumljivi samo onima koji se nalaze na njegovom izvorištu i odredištu. Ovi paketi se na mreži rutiraju kao svi ostali paketi.

Početak i kraj tunela nalaze se u VPN mrežama. Kada enkapsulirani paket stigne na odredište vrši se deenkapsulacija i proslijeđivanje na konačno odredište. Cijeli proces enkapsulacije, transporta i deenkapsulacije paketa naziva se tunelovanje.

Tunelovanje posjeduje svoje prednosti i to:

  • Sigurnost – bez obzira što se tunel nalazi u „nesigurnoj“ javnoj mreži, pristup tunelu imaju samo korisnici koji prođu određeni vid autentifikacije što transport čini relativno bezbjednim.
  • Niska cijena – budući da je VPN tunel moguće kreirati preko javih mreža koje su u današnje vrijeme poprilično jeftine, nisu potrebna znatno veća ulaganja u privatne mreže ili iznajmljivanje privatnih linija.
  • Lakoća implementacije – nema potrebe za promjenom postojeće infrastrukture javnih mreža, pa se VPN implementira samo na strani korisnika
  • Univerzalnost – zbog enkapsulacije moguće je koristiti i podatke koji pripadaju nerutabilnim protokolima. Takođe se štedi i na broju globalnih IP adresa koje kompanija mora da posjeduje, što opet smanjuje cijenu implementacije virtuelnih privatnih mreža.

Stabilnost i sigurnost VPN-a?

Pojam sigurnosti u IT-u je relativan. Nećemo biti teoretičari zavjere pa reći da niko i ništa na internetu nije sigurno, ali svemu moramo prilaziti sa dozom obazrivosti. Važno je napomenuti da, baš kao i sve mreže svijeta, i sam VPN je često na meti hakera iz prostog razloga što VPN mreže koriste velike korporacije i što je njihov saobraćaj od velike važnosti, kako za njihovo funkcionisanje, tako i za njihove klijente (npr. banke). Bezbjednost je integralni dio VPN usluge i vrlo su česti napadi u vidu spoofing-a (ubacivanje neovlašćenog saobraćaja u VPN mreže), DoS (Denial of service) napada, napada na infrastrukturu mreže, napada na VPN protokole i slično.

VPN ne može kreirati online konekcije potpuno anonimno, ali može povećati sigurnost i privatnost. Kako bi se spriječilo bilo kakvo “curenje” informacija VPN zahtijeva korišćenje tunel protokola od kojih su najpoznatiji Transport Layer Security (SSL/TLS) protokol za tunelovanje cijelog mrežnog saobraćaja ili individuelne konekcije; PPTP i L2TP – protokoli za otvaranje, održavanje i zatvaranje tunela; PPP i SLIP protokoli za enkapsulaciju podataka kroz tunel, itd.

Povećanjem broja VPN korisnika mnogi proizvođači mrežnih uredjaja, prvenstveno rutera i switch-eva, integrišu VPN konekcije u svoje mrežne uređaje s ciljem povećanja sigurnosti i dodava dodatne kriptografske zaštite podataka. Svi veliki proizvođači rutera: Asus, Cisco, DrayTek, Linksys, Netgear, i Yamaha isporučuju svoje uređaje sa već ugrađenim VPN klijentom. Podešavanja VPN servisa na ruteru mora da izvede stručna osoba koja posjeduje znanja iz oblasti računarskih mreža i njihove sigurnosti. Samo podešavanje rutera je osjetljiv posao jer i najmanja greška može dovesti u pitanje postojanje cijele mreže.

Pojam VPN-a je jako zastupljen i kao tema je poprilično obiman. Takođe, svoju primjenu VPN je pronašao i u mobilnoj tehnologiji. Međutim više o tome u nekom od narednih postova, kada ćemo objasniti način kreiranja VPN konekcije i još mnogo toga…

Sonyjeva 16K rezolucija

Nadležni iz japanske kozmetičke kompanije Shiseido, odlučili su da hol svog istraživačkog centra u Jokohami ukrase povećim ekranom visoke rezolucije. Posla se latio Sony (a ko bi drugi), čiji su inženjeri sastavili „televizor” (19,2 × 5,4 metra) koji je zauzeo dva sprata.

Rezolucija od 16K toliko je velika da iz blizine nema zamućenosti, pa pogled vjerovatno djeluje kao neka kvazi-virtuelna realnost. Sličan poduhvat kompanija je izvela na tokijskom aerodromu prije pet godina, ali su vidljive ivice mnoštva ekrana bile uočljive, pa ekran nije djelovao kao cjelina. Pri konstrukciji je korišćena Crystal LED tehnologija, što je Sonyjevo ime za microLED (svakom pikselu je dodeljana mikroskopska dioda), sa kojom i Samsung eksperimentiše. Ona ne zahtjeva pozadinsko osvjetljenje, svetlija je od OLED a isporučuje sličnu dubinu crne (takođe je i za ovolike formate preskupa).

Još uvek smo daleko od duplo manjeg standarda, tako da se može pretpostaviti da će decenije proći dok 16K postane komercijalan. Što se sadržaja tiče, prikazuje se namjenski snimljen film o životinjskom svijetu koji je u prirodnoj veličini. Nije poznato kako je ovo učinjeno, ali je po svoj prilici na 8K snimak primnenjen tkz. demosaicing metod, gdje poseban algoritam „pretpostavlja” šta bi dodatni pikseli trebalo da prikazuju. Sličnu obradu čini i 4K televizor kada emituje 1080p sadržaj.

Preuzeto: www.sk.rs

Kako da napišete mejl na koji će vam baš svako odgovoriti?!

Slanje “hladnog mejla” može vas dovesti do novog klijenta, zaposlenog ili, čak, novog posla. Međutim, kao što vjerovatno znate iz iskustva, pokušaj da ostvarite kontakt s nekim koga nikada niste upoznali može biti pucanj u prazno. Srećom, postoje dokazane taktike kojima možete povećati izglede da dobijete odgovor na takav mejl.

Keith Ferrazzi, autor najprodavanijeg vodiča za uspešnu karijeru “Never Eat Alone”, otkriva šta je “upalilo” u njegovom slučaju. Evo što Ferrazzi preporučuje pri slanju mejlova tog tipa.

Neka naziv vašeg imejla privuče njihovu pažnju

Bez obzira na to šta pišete, vaša e–pošta neće biti pročitana ako naziv mejla nije zanimljiv. – Usredsredite se na svoj adut, bilo da je to vaš zajednički kontakt, bilo specifična vrijednost koju možete ponuditi – piše Ferrazzi.

Pošaljite ga na početku ili na kraju dana

Zaposlena osoba vrlo verovatno neće primjetiti vašu poruku ako je šaljete tokom radnog vremena. Slanje mejla neka vam bude prva stvar koju ćete učiniti ujutro, ili je ostavite za kraj radnog dana. Tada je najverovatnije da će osoba s kojom pokušavate da stupite u kontakt provjeriti svoju primljenu poštu.

Neka poruka bude kratka

Razmislite o tome kako vi čitate primljenu e-poštu. Ako ne možete doći do poente u prvih nekoliko rečenica, velika je vjerovatnoća da će takav mejl bespovratno završiti u smeću.

Podstaknite osobu na preduzimanje daljnjih koraka

– Neka vaš prvi zahtev bude jasan i jednostavan – savetuje Ferrazzi.

Umjesto da pišete nešto poput “Volio bih da nekada popijemo kafu” ili “Želio bih da sa Vama razgovaram telefonom”, predložite im vrijeme i datume koji vama odgovaraju i napomenite koliko bi poziv/sastanak trajao.

Pročitajte svoj mejl naglas

Samo tako ćete proveriti kako vaš tekst zaista zvuči i je li dovoljno razgovoran i jasan.

Provjerite pravopis i gramatiku

Budući da na internetu jednostavno možete pronaći brojne stranice za provjeru pravopisa i gramatike, nemate izgovor da se u vašem mejlu nađu greške koje će ukazivati na to da ste nemarni ili u žurbi.

Izvor: Manager.ba
Foto: Pixabay

Šta je Office 365?

Kompletan računar je stao u jedan jedini miš

 

Šta je Office 365?

Office 365 se bazira na CLOUD tehnologiji. Šta to znači? Tehnologija u oblaku podrazumjeva da se sve operacije dešavaju negdje u “etru”. Zamislite da je vaš računar ili drugi uređaj na kome radite samo ekran, a da se sve operacije koje vi obavljate, umjesto na vašem uređaju dešavaju negde napolju, na jednom jedinstvenom računaru ka kome samo vi imate pristup sa svakog uređaja koji koristite, sa bilo kog mjesta na planeti i u svakom momentu. Kako se to odnosi na rad u Office okruženju? Sve ono što ste do sada radili isključivo na jednom uređaju i snimali na njega, pa zatim slali mejlom saradnicima, prebacivali na USB drajv ili optičke nosače, sve to više ne morate, jer vam je sa Office-om 365 sav vaš rad sada dostupan sa svakog mjesta, sa svakog uređaja koji koristite i uvjek poslednja verzija nekog dokumenta na kome ste radili.

ZBOG ČEGA OFFICE 365, A NE STANDARDNI OFFICE?

Verovatno je ovo najčešće pitanje koje nam korisnici postavljaju. Istina je da su Office aplikacije (Word, Excel, Outlook…) koje sada koristite identične onim Office aplikacijama koje biste koristili kroz Office 365. Ali ono što Office 365 čini boljim i korisnijim je njegova dodatna funkcionalnost kojom se pretvara u ozbiljan poslovni alat koji je do skoro bio rezervisan za velike korporacije koje su investirale desetine hiljada evra u opremu, a sve je to sada dostupno kroz Office 365 bez ijednog dodatnog eura investicije. Primjera radi, da biste mogli da sinhronizujete kalendar i usklađujete sastanke i obaveze sa saradnicima koristeći standardnu desktop aplikaciju Outlook-a bilo je potrebno da investirate u Exchange server, sada je to sve objedinjeno u Office-u 365 i nema potrebe za bilo kakvim dodatnim troškovima.

Kompletan računar je stao u jedan jedini miš

KAKO OFFICE 365 ŠTEDI NOVAC?

Osim klišeisane fraze da je vrijeme novac i da pošto nešto štedi vrijeme, štedi i novac, Office 365 na nekoliko načina zaista štedi novac na neposredan način. Kako?

Ovako:
1. Nema skupog licenciranja koje zahtjeva inicijalnu investiciju u softver, već se za korišćenje Office-a 365 plaća pretplata i to na godišnjem nivou i to isključivo prema broju korisnika koji softver koriste.
2. Nema investicije u opremu koja omogućava korišćenje naprednih servisa poput Exchange-a, bekapa podataka, servisa za skladištenje podataka… Jer je sve to već uračunato u uslugu Office-a 365.
3. Nema dodatnih troškova oko plaćanja nadogradnje sa stare verzije na aktuelnu, jer se kroz Office 365 uvijek koristi najnovija verzija.
4. Računari, pametni telefoni ili tableti koje koristite za pristup Office 365 aplikacijama ne moraju da budu vrhunskih karakteristika, dovoljan vam je samo pristup internetu da biste radili.
5. Jedan korisnik može instalirati svoj Office 365 nalog na pet različitih uređaja (PC, Mac, pametni telefon, tablet…), tako da sa jednim plaćanjem koristi sve svoje uređaje.

GDE SE PODACI NALAZE?

Vaši podaci su i dalje vaši, samo se ne nalaze u vašem računaru već se nalaze na serverima Microsoft-a koji se za korisnike iz Crne Gore nalaze u Irskoj i Holandiji. Osim ovih lokacija, iz sigurnosnih razloga podaci se istovremeno repliciraju na nekoliko lokacija u svijetu, kako bi obezbedili sigurnost podataka u slučaju fizičkog uništenja bilo kog od data centara.

Zašto bi trebalo da imate svoj sajt

KOLIKO SU PODACI SIGURNI?

Da bi obezbedio maksimalnu sigurnost podataka Microsoft je obezbedio sledeće preduslove:
 Data centri su pod fizičko-tehničkim obezbeđenjem 24 časa.
 Zaposleni koji pristupaju serverima prolaze kroz višestruku autentifikaciju, uključujući i biometrijsko skeniranje.
 Svi podaci su šifrirani, kako u stanju mirovanja, tako i u procesu kretanja između vas i servera na kojima se podaci čuvaju.
 Korisnici i administratori Office 365 naloga prolaze kroz dvostepenu autentifikaciju.
 Sistem za upravljanje korisničkim pravima pristupa obezbeđuje da se mogu deifinisati prava pristupa do nivoa datoteka (foldera).
 Vaši podaci su uvek vaši i možete ih uzeti kada god poželite.

Preuzeto: http://www.execentar-it.rs

Kompletan računar je stao u jedan jedini miš (VIDEO)

Mnogo je tehnoloških inovacija kojima smo tokom godina svijedočili, a sve je išlo u smjeru stvaranja inovativnih tehnologija koje se mogu uklopiti u različite uređaje.

Današnji pametni telefoni su dobar primjer za to. Uprkos tome što su tanki, imaju prilično snažan hardver, sa dosta memorije i procesorima velikih brzina.

U kineskom gradu vještačka inteligencija “kontroliše” saobraćaj

Jutjuber Electronic Grenade odlučio je da pokuša da spakuje potpuno funkcionalan računar unutar kompjuterskog miša. Krajnji rezultat je zapravo prilično impresivan i, iako možda nije najmoćniji, njegov koncept je definitivno jedinstven.

Prvobitni plan je bio da se računar Raspberry Pi uklopi u kućište običnog kompjuterskog miša, ali se to pokazalo nemogućim zbog veličine regularnih miševa.

Uhapšen haker koji je uspeo da cijelu jednu naciju ostavi bez interneta

Umjesto toga, on je pomoću 3D štampača, odštampao kompjuterskog miša koji bi bio pogodan za nadogradnju. Malo je veći od drugih miševa, ali bez obzira na to i dalje je razumne veličine. Miš ima mali ekran koji može da se preklopi, kao i tastaturu koja se preklapa. Kursor na ekranu se pomera uz pomoć samog miša.

Iako vam, uz ovaj kompjuter, nisu potrebni nikakvi spoljni uređaji, on sam nije najpraktičniji uređaj, ali kada je inovativnost u pitanju – ubira sve bodove.

U kineskom gradu vještačka inteligencija “kontroliše” saobraćaj

Grad Hangdžou, nekad peti najzagušeniji kineski grad, riješava problem saobraćajnih gužvi uz pomoć vještačke inteligencije, piše CNN Business.

Ako je vjerovati gigantu online trgovine Alibabi, riješenje je došlo upravo s njihovim izumom – platformom City Brain.

Riječ je o kompleksnom softveru koji prikuplja ogromne količine podataka u različitim djelovima tog velegrada sa 7 miliona stanovnika, poput GPS podataka o lokaciji automobila i autobusa i video sadržaja sa raskrsnica. Sistem zatim analizira podatke u realnom vremenu i koordinira više od 1.000 semafora u gradu kako bi se sprečili “čepovi”.

Program se testira već dvije godine, a čini se da cijela stvar funkcioniše, budući da se Hangdžou s petog spustio na 57. mesto ove nezavidne liste.

Zašto bi trebalo da imate svoj sajt

Iz Alibabe su se takođe pohvalili da je njihov sistem skratio vrijeme putovanja kroz grad, ali i prepolovio vrijeme potrebno hitnoj pomoći i vatrogascima da dođu do mjesta nesreće.

Dodatno, platforma City Brain počela se koristiti u još nekoliko kineskih gradova, a prošle godine je uvedena i u glavnom gradu Malezije Kuala Lumpuru.

U bitku protiv saobraćajnih gužvi uz pomoć vještačke inteligencije krenuli su i Evropljani. Folkvagen i Simens su počeli testirati sistem u Volfsburgu u kojem je i sjedište VW.

Ipak, svijet će se ipak morati još strpjeti dok ova tehnologija ne stasa dovoljno da bi postala sastavnim deo saobraćajne infrastrukture.

Prema izveštaju Instituta McKinsey Global, do 2025. godine ova tehnologija bi mogla skratiti vreme putovanja na posao za oko 15 do 20 posto.

Kao i s mnogim drugim tehnološkim inovacijama i s ovom dolaze i brojna pitanja o zaštiti privatnosti.

Izvor: SEEbiz
Foto: Pixabay